Obilazak bojišnice - 2013. godine
Četrdesetak članova Udruge među njima i jedan od ratnih zapovjednika 154. br HV brigadir Milorad Alić ovom prigodom su obišli gospićko okruženje, točnije područje gdje se početkom rujna 1993. odvijala vojna operacija „Džep“.
Po dolasku u Gospić dobrodošlicu su im poželjeli predstavnici Udruge ratnih veterana 9. gbr „Vukovi“ s predsjednikom Milanom Franićem te dopredsjednicima Milanom Čulumovićem i Stjepanom Škrinjarićem. Pritom su zajedno kod središnjeg spomen obilježja u Gradu položili vijenac, zapali svijeće i minutom šutnje odali počast svim poginulim hrvatskim braniteljima i civilnim žrtvama u Domovinskom ratu. O ustroju 9. gbr, njenu ratnom putu i djelovanju bivše je istarske branitelje podsjetio Milan Franić koji je nakon toga u znak suradnje predsjedniku UHBDR 154. Mati Magdiću uručio plaketu i monografiju legendarne 9. gardijske brigade. Čelništvo udruge s Bujštine je uzvratio obilježjima 154. br i svoje udruge, kao i poznatim vinima ovog kraja.
Zatim se pošlo u obilazak Ličkog Novog i vidikovca Gradina s kojeg se pruža pogled na područje po ratnim zbivanjima toliko spominjanog „Medačkog džepa“ za Domovinskog rata, o čemu je govorio zapovjednik bojne 9. gmt br HV Stjepan Škrinjarić.
– Medačko je područje bilo izloženo stalnim topničkim napadima vojske srpske Krajine i djelovanjem diverzantskih skupina iz okruženja radi sustavnog narušavanja normalizacije života te onemogućavanje povratka prognanika i izbjeglica s tog područja i krajnjim ciljem – stvaranja „velike Srbije“. I sam Gospić je bio u poluokruženju što je uvelike ugrožavalo osnove življenja.
Stoga je vojni vrh RH donio odluku o provedbi operacije „Džep 93“ s nakanom da se oslobode okupirana područja i otklone daljnje topničko ugrožavanje Gospića. Nositelj akcije bila je 9. gtm br, uz pripadnike specijalnih postrojbi MUP-a RH – istaknuo je Stjepan Škrinjarić.
Nakon toga negdašnji branitelji su obišli ondašnju crtu bojnice na kojoj je nekolicina njih bila tijekom 1994. godine, u sastavu domobranske bojne Buje, na području Ličkog Ribnika i njegova okruženja.
Posjet Memorijalnom centru Nikole Tesle u Smiljanu nudio je znatno ugodniju priču o tom svjetskom velikanu i izumitelju kroz sliku, riječ i tonski zapis. Genijalna otkrića čovjeka na kojega su ne samo Lika i Hrvatska ponosni, nego to jesu i mogu biti Amerikanci koji ga slave kao svoga, jer je svojim postignućima preobrazio i unaprijedio svijet.
Ratno stratište u Širokoj Kuli razlogom su posjeta istarskih branitelja koji su ispred spomen obilježja položili vijenac, zapalila svijeće i odali počast skupini od 40 masakriranih mještana, ujesen 1991. Riječ je o civilnim žrtvama među kojima je najmlađa imala 13, a najstarija 95 godina. Za desetak stradalih u tom mučkom činu neprijateljske vojske i danas se ne zna gdje su im tijela. Da bude još gore nitko nije odgovarao, a kamo li bio osuđen ili kažnjen za taj genocid, kazala je predsjednica MO Široka Kula Ivanka Vojvodić. Ona je jedna od članica obitelji žrtava s brojnim sumještanima koji su ostali bez roditelja i najbližih.
Zaključujući posjet čarobnoj Lici, u Otočcu je članove istarske Udruge dočekao predsjednik UHDDR Ličko-senjske županije Božo Bižanović. Spomen obilježje hrvatskim braniteljima u središtu Grada bila je prva postaja, a po odavanju počasti i kraćem prisjećanju o stradalnicima u Domovinskom ratu, svi su se zaputili u Lipovlje nedaleko Kutereva, netaknuti dio prirodne ljepote tog podvelebitskog zakutka Lijepe naše.
U tom ambijentu održana je zajednička braniteljska tribina dviju udruga na kojoj su nazočni članovi razmjenjivali iskustva u rješavanju raznih braniteljskih problema i djelovanju na poboljšanju statusa hrvatskog branitelja i digniteta Domovinskog rata.
Uz domjenak i prigodni sportski program susret je potrajao do predvečernjih sati, odnosno povratka Istrana u životnu svakodnevicu.
U ime dugogodišnje suradnje sa braniteljima Like članovi naše udruge Šime Jurica i Milenko Diminić, su početkom kolovoza u Lipovlju, ispred lovačke kuće, obložili veliko ličko ognjište klesanim istarskim kamenom, koji je donirao i obradio naš Šime. Na jednom kamenu uklesan je i naziv naše brigade.